Da li reciklirate? Jeste li razmišljali o tome da počnete? I da li uopšte znate zbog čega je reciklaža važna?

Čini se da društvo u kom živimo većinski recikliranje i aktuelne ekološke probleme posmatra više kao teoriju zavere, nego što shvata ozbiljnost ovakvog fenomena.

Ali, osvrnimo se na izjavu naše drage Grete Tumberg – Čak i da je teorija zavere u pitanju (što definitivno nije slučaj), šta možete da doživite kao najgoru posledicu padanja pod njeno okrilje – zdravije i čistije okruženje? Ne biste se bunili, niti bi to škodilo vašoj deci.

Bitefartcafe i Musicology Barcaffe Sessions već dugo recikliraju skoro sav otpad koji proizvode, a koji je moguće reciklirati. Šta to znači? Odvajamo papir, staklo, plastiku i limenke i šaljemo ih dalje na reciklažu.

Kako sve počinje od pojedinca, tako sva odgovornost i u okviru firmi i kompanija neretko se svede na pojedince. Ako već dugo sami reciklirate, ali vaša firma proizvodi i baca velike količine otpada, što ne biste vi pokrenuli inicijativu? Vrlo verovatno da biste našli u tome saradnike i uspeli da uradite jednu pozitivnu stvar na višem nivou. Vaši šefovi, mentori, nadređeni i podređeni, kao i vi, ali i mi, želimo da ostavimo nešto našoj deci, a da to ne budu okeani puni plastike, izumrle vrste i maske za disanje zbog zagađenog vazduha.

Ukoliko i dalje niste upućeni u važnost recikliranja, sada je pravi trenutak da se uputite. Musicology Barcaffe Sessions i Bitefartcafe vas pozivaju da stvorimo bolje sutra.

Hajde da zajedno pređemo neke osnove.

Šta je reciklaža?

Recikliranjem se smatra proces izdvajanja materijala iz otpada i njegova transformacija radi ponovnog korišćenja. Reč je o alternativi za „konvencionalno“ odlaganje otpada koje pruža mogućnost očuvanja materijala i može pomoći smanjenju efekta staklene bašte. Recikliranje može da spreči potrošnju potencijalno korisnih materijala i da smanji konzumaciju sirovih materijala, na taj način smanjujući: korišćenje energije, zagađenje vazduha i zagađenje vode.

Koji materijali se mogu reciklirati?

Najveću količinu materijala koji mogu da se recikliraju predstavljaju papir i karton (kartonske kutije – bez stiropora, lepljive trake, plastike i celofana), braon karton, kartonske i papirne kese, sveske, ispisan papir, kopir papir, časopisi, koverte, ambalaže od sokova i mleka), plastika (providne plastične boce od napitaka, providne boce od jestivog ulja i zatvarači), metal (aluminijumske limenke od pica), staklo (staklene flaše, tegle i posude), tekstil (odeća, obuća, posteljina, peškiri, zavese, krpe).

Koji materijali ne mogu da se recikliraju?

Od papirnih materijala ne mogu se reciklirati ubrusi za brisanje ruku, pelene, plastificirani papir, trake za pakovanje, indigo papir, fotografije i foto papir, zauljeni I prljavi papir I karton, papirne maramice i toalet papir.
Od plastičnih materijala ne mogu se reciklirati čašice od jogurta, pvc kese, penasti stiropor, bezbojna čista folija od PE-LD i druge vrste plastike.

Od metalnih materijala nemoguće je reciklirati ispražnjene konzerve od mesnih proizvoda, voća I povrća, metalne tube, alat, žicu, čelične trake, metalne zatvarače, dozere ili sprejeve doza od boja i lakova.

Nije moguće reciklirati ogledalo, sijalice, porcelain i keramiku od staklenih materijala, a od tekstila se ne može reciklirati ništa što je pomešano sa otpadom iz kontejnera.

Pored svega, najveću količinu otpada čini jednokratna plastika. Musicology Barcaffe Sessions trudi se da maksimalno izbaci upotrebu jednokratne plastike iz svakodnevnih rutina.

Za početak, nešto što svako može da uradi jeste da izbegne upotrebu slamčica i kupovinu hrane koja se pakuje u plastične kutije i kese, i da, umesto toga, hranu na posao ponese u tegli. To je nešto što svi posedujemo, zar ne?

Nego, zbog čega je sve ovo bitno? Zašto mi recikliramo plastiku?

  1. Od 1950. godine na Zemlji je proizvedeno 8.3 milijardi tona plastike širom sveta
    U pitanju je težina materijala jednaka 800 000 Ajfelovih kula.
    Šokirani?
    Samo je 9% reciklirano.

  2. Oko milion plastičnih flaša se kupi svakog minuta širom sveta, što znači 24 miliona plastičnih flaša dnevno, a 168 miliona flaša nedeljno.
    Stručnjaci veruju da će se taj broj znatno povećati ako se ne zaustavi ovaj problem.


    3. Oko 2 miliona plastičnih kesa se iskoristi svakog minuta širom sveta.

    Ovo može zvučati kao neverovatna informacija, ali između 500 milijardi i 1 triliona plastičnih kesa se iskoristi na godišnjem nivou.

    Samo u Njujorku se iskoristi 23 milijardi plastičnih kesa svake godine, zbog čega je fenomenalno što je ovaj grad u aprilu stavio zabranu na korišćenje plastičnih kesa u prodavnicama.

    Istraživanja su pokazala ovakvu zabranu izuzetno efektnom. U Velikoj Britaniji se potrošnja plastičnih kesa smanjila za 83% od kada je zakon nastupio na snagu.

    4. Plastična kesa se u proseku koristi 12 minuta, a potrebno joj je između 500 i 1000 godina da se razloži.

    5. Više od 90% svih ptica i riba u sebi imaju čestice plastike.
    Plastika se razlaže na sitne delove koje ribe i druge morske životinje potom konzumiraju. Plastika godišnje ubije više od milion morskih životinja i ptica, a istrbljenje preti oko 700 morskih vrsta usled porasta plastičnog zagađenja.

 

Pridružite se našem malom, ali važnom pokretu.

Recite NE slamčicama!

Recite NE plastičnim kesama!

Recite NE plastičnim čašama!

I recite NE jednokratkoj plastici!

I obezbedite našoj deci bezbedniju budućnost.